Mary Richmond - tvorac socijalnog rada

Summary: With her book Social Diagnosis from 1917, Mary Ellen Richmond (1861-1928) constructed the foundations for the scientific methodology development of professional social work. She searched for the causes of poverty and social exclusion in the interaction between an individual and his or her environment. Mary Richmond can be described as the mother of social casework.

ŽIVOT

Rođena je 1861. godine u mjestu Belleville, Illinois, i živjela je do 1928. godine. Njeni roditelji preminuli su kada je Mary bila jako mlada, što ju je prisililo da nastavi živjeti sa bakom i tetkama u Baltimoreu, Maryland. Baka joj je bila borac za prava žena, jako poznata po svojoj radikalnosti ali i duhovnosti. Mary je odrasla u okruženju stalnih rasprava o pravu glasa za žene, političkim i društvenim uvjerenjima i duhovnosti. Sve je to kod nje doprinijelo veoma ranom razvoju kritičkog mišljenja ali i brižnog stava prema siromašnim osoba, osobama u stanju potrebe i nemoćnima. Richmond je imala kućno školovanje do svoje jedanaeste godine, a nakon toga je krenula u javnu školu. Bila je prisiljena na obrazovanje kod kuće, budući da njena baka nije vjerovala u tradicionalni sistem obrazovanja. Tokom svog školovanja kod kuće posvetila je svoje vrijeme samo-edukovanju i konstantnom čitanju i izučavanju. Diplomirala je u gimnaziji sa svojih šesnaest godina te nastavila živjeti sa tetkom u New Yorku, sve do teške bolesti njene tetke nakon čije je smrti ostala živjeti u velikom siromaštvu. Nakon dvije godine života u siromaštvu, vratila je se u Baltimore i nekoliko godina je radila kao knjigovođa, te postala izuzetno aktivan član Unitarne Crkve. Volontirajući za ovu vjersku organizaciju, Mary Richmond je razvila izuzetno kvalitetne socijalne vještine. Godine 1888., podnijela je zahtjev za posao kao pomoćnica blagajnika u humanitarnoj organizaciji zvanoj COS - "Charity Organization Society". Podružnice ove organizacije postojale su u mnogim gradovima, a to je ujedno bila i prva organizacija za društveni razvoj i razvoj profesije socijalnog rada, koja je pružala usluge za siromašne, invalide i teško bolesne. Mary Richmond duguje ovoj organizaciji njenu kasniju ulogu koju će ostvariti u profesiji socijalnog rada.

DOPRINOS SOCIJALNOM RADU

Mary Richmond nastavila je upućivati narod u COS, posebito one imućnije radi prikupljanja što više sredstava za sve kategorije građanstva u stanju potrebe. Pokrenula je poseban program zvan " Friendly visitors" odnosno "Posjetioci sa prijateljskim namjerama" što je bio prvi pojam za ono što su danas socijalni radnici, odnosno " terenski socijalni radnici". Richmond je posjećivala domove gdje su bili smješteni ljudi u stanju potrebe, te im je na razne načine pokušavala poboljšati životnu situaciju u kojoj su se nalazili. Uporedo sa tim, počela je razvijati mnoge ideje o tome kako se " casework" odnosno " rad na slučaju" može sprovesti na najbolji mogući način kako bi se pomoglo onima kojima je pomoć potrebna. Godine 1909. ona je uspostavila prvu mrežu socijalnih radnika, sa detaljnim uputstvima odnosno načinima obavljanja poslova. Početak ovih aktivnosti vezuje se za njeno postavljanje na mjesto direktorice COS-a u New Yorku.

Posvetila je se objavljivanju knjiga sa svojim idejama: Posjetioci sa prijateljskim namjerama među siromašnima; Socijalna dijagnoza i Šta je socijalni rad na slučaju?

Vjerovala je da su odnosi između ljudi i njihovog društvenog okruženja glavni faktor njihove cjelokupne životne situacije ili trenutnog životnog statusa u kome se nalaze. Njezine ideje imaju svoj temelj u društvenoj teoriji, teoriji koja govori da socijalne probleme porodice i pojedinca treba posmatrati prvenstveno sa aspekta pojedinca i porodice, a zatim i sa aspekta njihovih najbližih društvenih veza, kao što su škole, crkve, radno mjesto itn. nakon čega se pažnja treba usmjeriti na širu zajednicu i vladu. Ovakva razmišljanja kreirala su put za svakog socijalnog radnika u traženju uzroka teške životne situacije svakog pojedinca i porodice. Richmond se fokusirala na snage koje pojedinac ima u sebi, a odbacila je stari pristup po kome je pojedinac i samo pojedinac kriv za svoje vlastito stanje u kome se nalazi. Njen fokus bio je uglavnom na djeci, socijalnom radu u zdravstvu i porodicama. Gotovo sve njene ideje danas su temelj i osnova socijalnog rada.

Sa knjigom " Socijalna dijagnoza " objavljenom 1917. godine, Mary Ellen Richmond kreirala je temelje za naučno-metodološki razvoj profesije socijalnog rada. Tragala je za uzrocima nemoći i socijalne isključenosti u interakciji između individue i njene okoline. U SAD-u , Mary Richmond opisuju kao " majku socijalnog rada na slučaju".

Sa svojim fokusom na snage koje pojedinac ima u sebi ali i oko sebe, a kojih je najčešće nesvjestan, Mary Ellen Richmond uspostavila je izvanredan princip socijalnog istraživanja sa fokusom na sve one faktore koji već postoje u životu klijenta a u kojima on može pronaći svoju snagu za uspostavljanje uravnoteženog života.

Linkovi za knjige Mary Ellen Richmond nalaze se na kraju ovog teksta.

LINKOVI ZA PREUZIMANJE KNJIGA MARY RICHMOND

1. Mary Richmond: "Posjetioci sa prijateljskim namjerama među siromašnima: Priručnik za humanitarne radnike"

http://www.gutenberg.org/ebooks/24841?msg=welcome_stranger

2. Mary Ellen Richmond: " Dobar susjed"

http://www.historyofsocialwork.org/1917_Mary_Richmond/1908%20Richmond%20Good%20neighbour.pdf

3. Mary Ellen Richmond "Socijalna dijagnoza" , 1917. godina

http://www.historyofsocialwork.org/PDFs/1917,%20Richmond,%20Social%20Diagnosis%20OCR%20C.pdf

4. Mary Ellen Richmond: "Studija slučaja: Studija 985 udovica", 1913. godina

http://www.historyofsocialwork.org/1917_Mary_Richmond/1913%20Richmond%20study%20of%20widows.pdf

5. Mary Ellen Richmond "Šta je socijalni rad na slučaju?", 1922. godina

http://www.historyofsocialwork.org/1917_Mary_Richmond/1922%20Richmond%20what%20is%20social%20casework.pdf