Devet najutjecajnijih žena u historiji socijalnog rada

1. BARBARA MIKULSKI (1936-)

Summary: Social work is a profession that has seen many female pioneers make lasting changes over the years. In honor of those women , we’d like to recognize nine of the most influential female social workers in history. ll of these women identified their passions through their experience as social workers, moving on to historic accomplishments in academia, policy, professionalization and peace. Many began their illustrious careers by earning a master’s in social work.

Senatorka Mikulski bila je prva žena demokrata, koja je služila u američkom Zastupničkom domu i Senatu SAD-a, prva žena koja je osvojila državne izbore u Marylandu, i žena sa najdužim radnim stažom u Kongresu, u čitavoj njegovoj historiji. Karijeru je započela kao socijalni radnik, nakon čega je diplomirala na Sveučilištu Maryland. Završila je studiji kao zlatni student sa počastima. Radila je sa djecom u riziku u Baltimoreu a proslavila se spriječavanjem izgradnje autoputa A-16, koji bi spriječio razvoj lučkog područja, i koja bi presjecala prvo američko slobodno naselje crnaca. Poznata je činjenica da joj je bivši američki predsjednik Bil Klinton savjetovao da se kandiduje za predsjednicu Sjedinjenih Američkih Država, uvjeren da bi ona pobijedila, ali je Barbara odlučila ostati u Kongresu i nastaviti se boriti za prava manjina. Barbara Mikulski je bez imalo sumnje jedna od najutjecajnijih žena u svijetu.

2. FRANCES FELDMAN (1913-2008)

Frances Feldman, profesorica Sveučilišta Južna Kalifornija, profesor, i pionirka socijalnog rada, sprovela je izazovnu studiju tokom 1970-ih godina, čiji rezultati su pokazali da osobe oboljele od raka prolaze kroz razne vidove diskriminacije i mobinga na radnom mjestu kako bi na kraju sami dali otkaz na tom poslu. Njeno istraživanje pružilo je neoborive dokaze da poslodavci i njihovi saradnici, nameću oštre, čak i ilegalne uvjete rada na oboljelima ali i preživjelima od bolesti raka, kako bi oni sami podlegli pritisku i napustili svoje radno mjesto. Prema Nacionalnom Udruženju socijalnih radnika, nekoliko država u SAD-u, modifikovalo je svoj zakon o radu zbog rezultata ovog istraživanja. Više od 50 godina, Frances Feldman je posvetila istraživanju socijalnih i psiholoških značenja rada u životu. Njezina druga najpoznatija studija, istraživanje o utjecaju novca na stres u porodici dovela je do osnivanja Nacionalne mreže neprofitnih kreditnih savjetodavnih usluga, koja je nastavila sa svojim radom i nakon njene smrti. Ona je također, osnovala prvi savjetodavni centar - sa programima savjetodavne pomoći zaposlenima i nezaposlenima , širom zemlje.

3. GRACE COYLE (1892-1962)

Grace Coyle je najpoznatija po razvoju i popularizaciji grupnog rada kao prakse u socijalnom radu.

Neka od njenih najutjecajnijih djela su:

1. Društveni proces u organiziranim grupama (1930) 2. Iskustva u grupnom radu i demokratske vrijednosti (1947) 3. Društvene nauke u profesionalnoj edukaciji socijalnih radnika (1958)

4. MARY ELLEN RICHMOND (1861-1928)

Mary je odrasla u okruženju stalnih rasprava o pravu glasa za žene, političkim i društvenim uvjerenjima i duhovnosti. Sve je to kod nje doprinijelo veoma ranom razvoju kritičkog mišljenja ali i brižnog stava prema siromašnim osoba, osobama u stanju potrebe i nemoćnima.

Godine 1888., podnijela je zahtjev za posao kao pomoćnica blagajnika u humanitarnoj organizaciji zvanoj COS - "Charity Organization Society". Podružnice ove organizacije postojale su u mnogim gradovima, a to je ujedno bila i prva organizacija za društveni razvoj i razvoj profesije socijalnog rada, koja je pružala usluge za siromašne, invalide i teško bolesne. Mary Richmond duguje ovoj organizaciji njenu kasniju ulogu koju će ostvariti u profesiji socijalnog rada.

Uporedo sa tim, počela je razvijati mnoge ideje o tome kako se " casework" odnosno " rad na slučaju" može sprovesti na najbolji mogući način kako bi se pomoglo onima kojima je pomoć potrebna. Godine 1909. ona je uspostavila prvu mrežu socijalnih radnika, sa detaljnim uputstvima odnosno načinima obavljanja poslova. Početak ovih aktivnosti vezuje se za njeno postavljanje na mjesto direktorice COS-a u New Yorku. Posvetila je se objavljivanju knjiga sa svojim idejama: Posjetioci sa prijateljskim namjerama među siromašnima; Socijalna dijagnoza i Šta je socijalni rad na slučaju?

5. HARRIET RINALDO (1906-1981)

Još jedan od pionira u standardizaciji profesije socijalnog rada je Harriet Rinaldo, koja je kreirala sistem rejtinga/ocjenjivanja i procedura zapošljavanja i veće osobne standarde za pristup Službi Veterana Socijalnog rada. Ovi standardi su usvojeni od strane federalne vlade. Tokom svoje karijere, Rinaldo je posjetila svaku državu u SAD, i putovala u više od 50 drugih zemalja.

6. EDITH ABBOTT (1876-1957)

Porijeklom iz Nebraske, sa titulom magistra socijalnog rada, sa titulom doktora ekonomije, studirala je na Univerzitetu u Čikagu i u školi ekonomiju u Londonu. Edith Abbot provela je veći dio svoje akademske karijere kao direktor škole za Socijalne usluge u administraciji pri Univerzitetu u Čigaku. Tokom svog mandata, pomogla je u pisanju " Zakona o socijalnoj sigurnosti " ( Social Security Act ), 1935. godine, i osnovala je časopis " Social Service Review" - Časopis Unvierziteta u Čikagu posvećen istraživanjima o socijalnim pitanjima i pitanjima politike socijalnih usluga. Također je obavljala funkciju savjetnika Harryu Hopkinsu, jednom od bližih savjetnika predsjednika Franklina D. Roosvelta. Obavljala je i funkciju predsjednika Američke Asocijacije Škola Socijalnog rada ( AASSW ), i Nacionalnog Kongresa Socijalnih radnika.

7. JEANNETTE RANKIN (1880-1973)

Diplomant, u Školi socijalnog rada Kolumbija, Jeannette Rankin bila je prva žena ikad izabrana u Američki Kongres. Osim toga, bila je zagovornik prava glasa sa žene i cjeloživotni pacifist. Njeno prvo djelo kao prve žene u Kongresu bilo uvesti biračko pravo za žene kao amandman, u čemu je i uspjela godinu poslije. Također, bila je i jedini član Kongresa koji je glasao PROTIV ulaska Amerike u I i II Svjetski rat.

8. FRANCES PERKINS (1880-1965)

Frances Perkins bila je prva žena u kabinetu Predsjednika, u funkciji Sekretara, za vrijeme predsjednika Franklina D. Roosevelt-a. Prvakinja u reformi Zakona o radu, Perkinsonova je pomogla podizanju minimalne plate i bila je jedan od tvoraca Zakona o Nacionalnim Radnim Odnosima, Zakona o radnim standardima i Zakona o Socijalnoj sigurnosti. Odjel za rad u Vašingtonu dobio je ime po njoj.

9. JANE ADDAMS (1860-1935)

Možda i najpoznatija žena u socijalnom radu, Jane Addams osnovala je jedno od prvih svjetskih naselja sa kućama - poznatog kao Hull House u Chicagu, namijenene siromasnijoj i ugrozenoj populaciji. Za ovo djelo dobila je Nobelovu nagradu za mir 1931. godine. Živjela je među onima kojima je pomagala u naselju. Tokom rada na ovom projektu, Jane Addams spoznala je najveće probleme tadašnjeg američkog društva, probleme siromašnih i marginalizovanih osoba čija je se brojka kretala u stotinama hiljada. U ovim naseljima, Jane Addams postepeno je dodavala i mnoge druge usluge, uključujući i besplatnu biblioteku, gimnaziju, držala je časove za odrasle i djecu i mnoge druge besplatne usluge. Osnovala je Čikašku Školu za građane i filatrnope i postala prva žena predsjednica Nacionalnog Kongresa za dobrotvorni rad i društvene korekcije. Kasnije je postala predsjednica partije za mir i ženskog Kongresa za mir u Hagu.